BEOGRAD – Sporazumom Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja, Ministarstva odbrane i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, osnovano je Zajedničko telo za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja Republike Srbije po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
U saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine navodi se da su Sporazum potpisali ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, ministar zdravlja Zlatibor Lončar, ministar odbrane Aleksandar Vulin i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.
Posle višemesečnih priprema i rada, pomenutim sporazumom formirano je telo koje će okupiti najeminentije istraživače, naučnike, stručnjake i institucije Srbije, sa zadatkom da ispitaju sve naučne i stručne činjenice koje su relevantne za utvrđivanje posledica bombardovanja 1999. godine.
Trivan je, nakon potpisivanja ovog dokumenta, rekao da Srbija ima obavezu prema građanima da utvrdi istinu u vezi agresije NATO, jer je to pitanje naše budućnosti.
Kada shvatimo šta se dogodilo, znaćemo i kakve mere da preduzmemo kako bi zaštitili građane i biodiverzitet naše zemlje od posledica, istakao je on i objasnio da će istraživanja obuhvatiti ne samo posledice bombardovanja osiromašenim uranijumom, već i zagađenja nastala uništenjem hemijskih i petrohemijskih postrojenja čije posledice mogu biti dramatične.
Istraživanja će, kako je naveo, biti sprovedena na celokupnoj teritoriji Srbije, uključujući i teritoriju Kosova i Metohije, gde je bilo najviše bombardovanja projektilima sa osiromašenim uranijumom.
Pokušaćemo da istraživanja proširimo na Kosovo i Metohiju. Građani naše južne pokrajine imaju pravo da znaju istinu o tome kakve su posledice bombardovanja na tom području, deca na Kosmetu imaju pravo na zdrav život, podvukao je ministar.
Prema njegovim rečima, u okviru Zajedničkog tela delovaće Međuresorno koordinaciono telo, Savet, Nacionalna mrežna laboratorija i Upravni odbor.
Međuresorno koordinaciono telo, kako je objasnio, biće angažovano na prikupljanju, analizi i pripremi materijala sa podacima o promenama u stanju životne sredine i prirode, pre i posle NATO bombardovanja, a u njegov rad biće uključeni i drugi eminentni stručnjaci, naročito instituti.
Nacionalna mreža laboratorija objediniće rad akreditovanih državnih i privatnih laboratorija, radi prikupljanja izveštaja o ispitivanjima koji se odnose na istraživanje pojava zagađenja radioaktivnim materijalom i istraživanje hemijskog i biološkog zagađenja, precizirao je ministar.
Trivan je istakao da će Zajedničko telo imati potpunu naučnu autonomiju u svom radu, ocenivši da će istraživanje posledica bombardovanja imati veliki odjek ne samo u regionu, već u čitavom svetu.
Srbija ne želi da osuđuje druge, nego da pomogne sebi. U međuvremenu su se promenile administracije u zemljama koje su učestvovale u zločinu protiv Srbije i bilo bi humano da današnje administracije pomognu našoj zemlji u saniranju posledica bombardovanja, rekao je Trivan.
On je pozvao čitavu zemlju da bude ujedinjena oko ovog pitanja i podrži rad Zajedničkog tela za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja Republike Srbije po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Lončar je, izražavajući zahvalnost svim učesnicima, posebno Trivanu kao predsedniku Upravnog odbora Zajedničkog tela, podsetio je na to da je potpisivanje Sporazuma usledilo na osnovu odrađenih procedura kao izraz čvrste namere Srbije da se ispitaju posledice bombardovanja NATO 1999. godine.
Mi smo tu da pomognemo jer ne bi bilo u redu ni prema nama, ni prema budućim generacijama, da ne učinimo sve što možemo kako bismo došli do činjenica šta se to desilo. Ne želimo da prejudiciramo, ali želimo da iznesemo činjenice, kako se sutra to nikom više ne bi desilo, podvukao je Lončar.
Predsednik Međuresornog koordinacionog tela Aleksandar Jovović istakao je da će u radu ovog tela biti primenjene u svetu priznate naučne metode, što će garantovati pouzdanost i prihvaćenost podataka.
Načelnik Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije Danica Grujičić objasnila je da će se istraživanja stručnjaka odvijati u dve faze, pri čemu će se u prvoj fazi prikupljati i objedinjavati postojeći podaci i rezultati već sprovedenih istraživanja.
Ona je pozvala mlade naučnike da doprinesu otkrivanju istine o posledicama bombardovanja, istakavši da će istraživanja biti višegodišnja, zbog čega će javnost morati da bude strpljiva u čekanju rezultata.
Grujičić je objasnila da osnov rada Zajedničkog tela čine struka, nauka, mladi ljudi koji moraju da izađu na teren, kao i državna organizacija kao podrška, i istovremeno iskazala zahvalnost Vladi na podršci na ovom poslu.