“Novi put” od momenta osnivanja pa sve do danas predstavlja snažan korektivni faktor prilikom kreiranja javne politike u oblasti klimatskih promena i energetike u Kraljevu i iza sebe ima bogato iskustvo u borbi za zdravu životnu sredinu. Opišite nam vaš razvojni put i kako ste došli na ideju da se bavite ovom tematikom?
Udruženje je osnovano 2012. godine sa željom pomoći u kreiranju lokalnog održivog razvoja. Pitanja zaštite životne sredine, klimatskih promena, korišćenja „zelene energije“ su postala ključ delovanja organizacije i pokušavamo svojim radom u ovim oblastima da menjamo stanje. Ove teme su se nametnule kroz rad u proteklom periodu, jer je pitanje zagađenja vazduha u gradu Kraljevu veoma značajno, a rešavanje tog problema usko je povezano sa javnim politikama prvenstveno u oblasti lokalne energetike. Korišćenje „zelene energije“ dovodi do čistijeg vazduha, a sa druge strane do smanjenja emisije gasova sa efektom „staklene bašte“ što direktno omogućije dekarbonizaciju lokalne zajednice, odnosno smanjenje uticaja na klimatske promene. Promena lokalnih javnih politika koje se moraju sprovoditi u ovim oblastima nam daju prostor za rad organizacije, odnosno da svojim delovanjem u saradnji sa institucijama i građanima menjamo stanje na bolje. Planiranje novog koncepta lokalnog razvoja kroz prelazak na „zelenu enrgiju“ je bio i glavna vodilja za naziv udruženja, odnosno „Novi put“. Mislim da smo kao organizacija pokrenuli mnoge dobre stvari u lokalnoj zajednici, da pokušavamo da povežemo ključne činioce i da promene i projekti koji se sprovode daju pun doprinos ostvarenju dva ključna cilja – a to su čistiji vazduh i smanjenje uticaja lokalne zajednice na klimatske promene.
Zagađenje vazduha jedan je od gorućih problema Srbije u oblasti zaštite životne sredine, ali ujedno i tema kojoj posvećujete najviše pažnje u svojim aktivnostima. Kakve ste rezultate postigli dosad?
Grad Kraljevo pripada grupi od deset gradova u državi Srbiji sa najvećim zagađenjem vazduha, naročito u grejnoj sezoni. Dominantno zagađenje je vezano za suspendovane PM10 i PM2.5 čestice. Ovo zagađenje nastaje sagorevanjem fosilnih goriva u oblasti energetike, saobraćaja, industrije i predstavlja ozbiljan problem za zdravlje građana. Kao organizacija duži niz godina smo se bavili javnim politikama vezanim za monitoring kvaliteta vazduha, kao i stvaranju preduslova za poboljšanje samog kvaliteta vazduha. Kao nejveći uspeh u dosadašenjem delovanju ističemo ugradnju automatizovanog analizatora za suspendovane PM10 čestice u postojeću mernu stanicu, odnosno obezbeđenje preduslova da građani imaju blagovremenu i tačnu informaciju o kvalitetu vazduha koji udišu. Ovo je značajno sa stanovišta zaštite zdravlja, jer svoje aktivnosti mogu prilagoditi trenutnom kvalitetu vazduha, odnosno smanjiti rizik po svoje zdravlje. Sada je jako važno krenuti na sprovođenje konkretnih mera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, odnosno raditi na smanjenju upotrebe fosilnih goriva i prelaziti na ekološki čista goriva. Pokušavamo kao organizacija uticati na lokalne javne politike u oblasti energetike koje će omogućiti ove promene i tako smanjiti emisiju zagađujućih materija. Inicirali smo niz konkretnih projekata u oblasti solarne, geotermalne energije i energije biomase čija realizacija može dovesti do značajnog smanjenja zagađenja vazduha, uz korišćenje lokalnih resursa i smanjenje troškova u narednom periodu. Verujemo da i uvoj oblasti možemo postići značajne rezultate.
Jedan od konkretnih rezultata vašeg projekta „Udružimo snage za čistiji vazduh“ jeste i brošura „Čist vazduh=dobro zdravlje“. Možete li nam predstaviti ovu publikaciju i reći kakav je njen značaj u pogledu jačanja svesti građana o važnosti borbe protiv zagađenja u Kraljevu?
Učešće građana u javnim politikama na lokalnom nivou je jako važno. Sa druge strane informisanje građana o trenutnim problemima, mogućnostima rešavanja tih problema je preduslov za njihovo uključenje. Iz tog razloga je nastala brošura, kao jedna od aktivnosti na projektu „Udružimo snage za čistiji vazduh“, s ciljem da na što jednostavaniji način prikaže vrste zagađenja vazduha, način monitoringa odnosno merenja zagađenja, visine zagađenja u gradu Kraljevu, posledicama po zdravlje građana i preporukama šta raditi u narednom periodu da se stanje poboljša. Ona je trebala da ohrabri građane da se aktivno uključe u promene javnih politika u oblasti kvaliteta vazduha i da svojom podrškom našoj organizaciji i drugim organizacijama u ovoj oblasti zajednički menjamo stanje na bolje. Na javnim debatama, tribinama, okruglim stolovima, uličnim akcijama pokušavamo na jedan argumentovan način uticati na građane, kao i donosioce odluka da samo zajedničkim radom u narednom periodu možemo značajno popraviti stanje, odnosno poboljšati kvalitet vazduha u gradu Kraljevu.
Nedavno je održana konferencija Move.Link.Engage – Korak bliže ka snažnijem civilnom društvu u orgnaizaciji EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji kojim koordinira Beogradska otvorena škola, na kojoj ste učestvovali i vi. Kako gledate na položaj civilnog društva u Srbiji danas i da li se i vama čini da se ponekad krećete u začaranom krugu?
Položaj civilnog društva, prvenstveno na lokalnom nivou, nije na zavidnom nivou. Postoji često odsustvo saradnje i nerazumevanje donosilaca odluka o važnosti i značaju rada civilnog društva u lokalnoj zajednici. Sa druge strane mi jooš uvek nemamo razvijenu svest i kod drugih važnih činilaca (privredni sektor, institucije, građani, mediji itd.) o potrebi i značaju rada civilnog sektora. Stanje mora da se menja i to je zajednički zadatak i obaveza ako hoćemo graditi jednu demokratsku i razvijenu lokalnu zajednicu. Ovaj proces nije ni malo lak. Traži vreme, strpljenje, dobro planiranje i sistemsko delovanje u narednom periodu i svakako pomoć sa strane. Ponekad koliko god to izgledalo malo, jedna promena može dovesti do značajnog napretka u nekoj oblasti. Uvek treba imati u vidu da upravo te male pojedinačne promene mogu dovesti do sistemskih novih rešenja i to jeste zadatak civilnog sektora. Civilno društvo mora raditi na sopstvenom jačanju kapaciteta, finansijske održivosti za dugoročnije delovanje i jačanje svoje organizacione strukture. Moraju se otvarati linije komunikacije sa privrednim sektorom, tražiti novi modeli finansiranja lokalnih inicijativa, a sve u cilju lakše održivosti organizacija civilnog društva i njihove nezavisnosti od političkih struktura.
Da li je civilno društvo u Srbiji danas dovoljno uključeno u kreiranje lokalne i nacionalne politike, pogotovo u svetlu evropskih integracija? Kakva su vaša iskustva kada je reč o javnom zagovaranju na lokalu s obzirom na to da je Novi put poznat i po tome?
Mislim da civilno društvo nije dovoljno uključeno u kreiranje lokalnih i nacionalnih javnih politika. Razlog tome treba prvenstveno tražiti u nedovoljnoj želji donosilaca odluka za uključenje civilnog društva, a vrlo često i želje da se mnoge stvari urade van očiju javnosti jer su važne za pojedine interesne grupe a na štetu običnih ljudi. U oblasti zaštite životne sredine takvih primera je mnogo. Sa druge strane nema promene javne politike bez saradnje javnog i civilnog sektora. Iz tog razloga koliko god bilo teško, mi iz civilnog sektora moramo imati strpljenja, sistemski i argumentovano uz pomoć građana delovati na javni sektor u cilju uključenja šire zajednice u kreiranje i sprovođenje javnih politika. Naša organizacija je to postigla prilikom zagovaranja za bolji monitoring kvaliteta vazduha i u nekim drugim inicijativama vezanim za korišćenje „zelene enrgije“ u lokalnoj zajednici. Imali smo dobro istraživanje i kvalitetnu analizu, dobili podršku građana za inicijativu i zajednički uticali javnim zagovaranjem na promenu politike, odnosno poboljšanje kvaliteta monitoringa vazduha u gradu Kraljevu. To je dobar primer kako moramo raditi i u narednom periodu. U procesu evropskih integracija potrebno je menjati zakonsku regulativu, primeniti je u praksi, usaglašavati politike u različitim oblastima, a za našu organizaciju najvažnije oblasti su energetike i zaštite životne sredine. Civilni sektor ima znanje i stručnost koje jesu značajne u procesu evropskih integracija i potrebno je to znanje iskoristiti. Siguran sam ako svi zajedno budemo radili na ovom polju (javni, civilni i privredni sektor) proces evropskih integracija će biti lakši i brži.