Uvođenje depozitnog sistema za ambalažu u Srbiji ponovo je među važnijim temama u oblasti zaštite životne sredine i cirkularne ekonomije. Iako je početak primene najavljen za 2027. godinu, postaje jasno da će realizacija zavisiti od mnogo više faktora nego od same odluke najvažnijih učesnica u procesu uvođenja depozitnog sistema.
Država, privreda i stručna javnost poslednjih godina intenzivnije razgovaraju o modelu koji bi omogućio građanima da uz povraćaj ambalaže dobiju nazad depozitni iznos, po uzoru na većinu zemalja Evropske unije. Međutim, ključna pitanja još nisu u potpunosti rešena.
Pre svega, zakonodavni okvir još nije finalizovan, dok operater budućeg sistema nije izabran. Paralelno sa tim, tek predstoji razvoj logističke mreže koja bi obuhvatila automate za vraćanje ambalaže, transport i dodatne reciklažne kapacitete.
Stručnjaci ocenjuju da je upravo infrastruktura jedan od najvećih izazova. Depozitni sistem podrazumeva značajna ulaganja trgovinskih lanaca, distributera i reciklažne industrije, ali i preciznu koordinaciju svih učesnika u procesu.
Dodatnu složenost predstavlja pitanje finansiranja sistema. U većini evropskih zemalja troškovi se pokrivaju kroz model proširene odgovornosti proizvođača, ali ostaje otvoreno pitanje koliki će deo troškova snositi industrija, a koliki će se indirektno preliti na krajnje potrošače kroz cene proizvoda.
Poseban izazov biće uključivanje manjih prodavnica, naročito u ruralnim sredinama, gde prostor i logistika predstavljaju ozbiljno ograničenje. Istovremeno, deo stručne javnosti upozorava da će biti neophodno pronaći način da se postojeći sektor sakupljača sekundarnih sirovina integriše u novi sistem, kako ne bi došlo do ekonomskih i socijalnih poremećaja.
Ipak, uprkos brojnim otvorenim pitanjima, postoje i razlozi za optimizam. Zemlje koje su već uvele depozitni sistem danas beleže stopu povraćaja ambalaže veću od 90 procenata, što značajno smanjuje količine otpada u prirodi i povećava kvalitet reciklaže.
Srbija pritom ima prednost da može da koristi iskustva država koje su ovaj proces već prošle, uključujući primere iz Nemačke, Litvanije i Hrvatske. Rumunija, koja je sistem pokrenula 2023, postala je regionalni primer uspeha. To bi moglo da omogući efikasnije planiranje i izbegavanje najskupljih grešaka u implementaciji.
Godina 2026. zato će biti ključna za donošenje konkretnih odluka. Ukoliko se u narednom periodu usvoje jasna pravila, obezbedi finansijski model i pokrene razvoj infrastrukture, cilj za 2027. godinu mogao bi da ostane realan. U suprotnom, depozitni sistem rizikuje da ostane još jedna ambiciozna reforma čija se primena stalno odlaže.
Priredio: Mihajlo Maričić
DepozitniSistem #Reciklaža #Ekologija #CirkularnaEkonomija #Srbija