U eri kada se svet suočava sa izazovima klimatskih promena i zagađenja plastikom, depozitni (kaucijski) sistemi za povrat ambalaže predstavljaju jedno od najefikasnijih rešenja za unapređenje cirkularne ekonomije i zaštitu životne sredine. Ova rubrika na portalu Ekoforum.rs ima za cilj da informiše, edukuje i podstakne dijalog o uvođenju depozitnog sistema u Srbiji, oslanjajući se na iskustva zemalja koje su već implementirale ovakve modele.
Šta je depozitni sistem?
Depozitni sistem funkcioniše tako što potrošač prilikom kupovine pića plaća dodatni iznos (depozit) za ambalažu, koji mu se vraća kada praznu ambalažu vrati na predviđena mesta za sakupljanje. Ovaj model motiviše građane da recikliraju, smanjuje količinu otpada u prirodi i obezbeđuje visokokvalitetne sekundarne sirovine za industriju.
Evropska praksa: Uspešni modeli i zakonski okviri
Mnoge evropske zemlje su usvojile depozitne sisteme, prilagođene svojim zakonodavnim okvirima i tržišnim uslovima:
- Nemačka: Pionir u implementaciji depozitnog sistema od 2002. godine, sa stopom povraćaja ambalaže od 98%. Sistem obuhvata PET boce, limenke i staklene boce, uz obavezno učešće svih prodajnih mesta. The Grocer
- Austrija: Od 1. januara 2025. godine, uveden je depozit od 0,25 € za PET boce i aluminijumske limenke, sa ciljem dostizanja stope povraćaja od 90% do 2027. godine. cm.tomra.com
- Slovačka: Sistem uveden 2022. godine postigao je stopu povraćaja od preko 70% u prvoj godini, uz planirano dostizanje 90% do 2025. godine. Packaging Europe
- Irska: Od februara 2024. godine, sistem je prikupio preko 630 miliona ambalažnih jedinica u osam meseci, uz široku podršku javnosti i pozitivne ekološke efekte. The Guardian
- Litvanija: Od uvođenja sistema 2016. godine, stopa povraćaja PET boca porasla je sa 34% na preko 90% u roku od dve godine.
Srbija: Potreba za zakonskim okvirom
Iako Srbija još uvek nije implementirala depozitni sistem, obaveze prema EU direktivama, poput Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, zahtevaju dostizanje stope reciklaže od 90% do 2029. godine. Uvođenje depozitnog sistema bi značajno doprinelo ispunjavanju ovih ciljeva, smanjenju otpada u prirodi i unapređenju infrastrukture za reciklažu.
Neophodno je uspostaviti zakonodavni okvir koji definiše:
- Vrste ambalaže obuhvaćene sistemom
- Visinu depozita
- Obaveze proizvođača i prodavaca
- Način povraćaja ambalaže (automatizovani i manuelni)
Uspostavljanje transparentnog i efikasnog sistema zahteva saradnju između države, industrije i građana.
Evropski modeli i zakonski okviri
Depozitni sistemi za povrat ambalaže predstavljaju ključnu komponentu cirkularne ekonomije, omogućavajući visok stepen reciklaže i smanjenje otpada u životnoj sredini. U Evropskoj uniji, sve veći broj zemalja implementira ove sisteme, prilagođene svojim zakonodavnim okvirima i tržišnim uslovima.
Zemlje Evropske unije sa implementiranim depozitnim sistemima
Prema dostupnim podacima, sledeće zemlje EU su implementirale depozitne sisteme:
- Nemačka: Od 2002. godine, sistem obuhvata PET boce, limenke i staklene boce, sa povratom od 0,25 €. Stopa povraćaja iznosi 98%.
- Austrija: Od januara 2025. godine, uveden je depozit od 0,25 € za PET boce i aluminijumske limenke. Tomra
- Slovačka: Sistem uveden 2022. godine, sa povratom od 0,15 €, postigao je stopu povraćaja od preko 70% u prvoj godini.
- Litvanija: Od 2016. godine, sistem obuhvata PET, staklo i metal, sa povratom od 0,10 €. Stopa povraćaja iznosi 92%. Interreg Europe
- Letonija: Od februara 2022. godine, sistem obuhvata PET, staklo i aluminijum, sa povratom od 0,10 €. Do kraja 2023. godine, stopa povraćaja dostigla je 80%. Food Times
- Estonija: Od 2005. godine, sistem obuhvata PET, staklo i metal, sa stopom povraćaja preko 87%.
- Mađarska: Od januara 2024. godine, sistem obuhvata PET, staklo i metal, sa povratom od 50 forinti (oko 0,13 €). ERP Global
- Irska: Od februara 2024. godine, sistem obuhvata PET, aluminijum i staklo, sa povratom od 0,15 do 0,25 €. U prvih osam meseci, prikupljeno je preko 630 miliona ambalažnih jedinica.
- Malta: Od novembra 2022. godine, sistem obuhvata PET, staklo i aluminijum, sa povratom od 0,10 €. Do kraja druge godine, stopa povraćaja dostigla je 81% za PET, 74% za staklo i 80% za limenke. Food Times
- Rumunija: Od decembra 2023. godine, sistem obuhvata PET, staklo i metal, sa povratom od 0,50 RON (oko 0,10 €). ERP Global
- Holandija: Od jula 2021. godine, sistem obuhvata male plastične boce, a od aprila 2023. godine proširen je na limenke. Stopa smanjenja otpada u prirodi iznosi 41% u prvih šest meseci. Fair Resource Foundation
- Poljska: Planira uvođenje sistema od januara 2025. godine, obuhvatajući PET boce do 3 litra, staklene boce do 1,5 litra i aluminijumske limenke do 1 litra, sa maksimalnim povratom od 2 PLN (oko 0,46 €). ERP Global
- Danska: Od 2002. godine, sistem obuhvata PET, aluminijum i staklo, sa centralizovanim upravljanjem i visokim stopama reciklaže. TrueCommerce
- Belgija: Sistem obuhvata manje pivske boce sa povratom od 0,10 € do 0,20 €, a od 2019. godine testira se proširenje na limenke sa povratom od 0,05 €. Wikipedia
- Luksemburg: Parlament je odobrio zakon o depozitu u maju 2022. godine, sa planiranim povratom od 0,10 € do 1 €, u zavisnosti od vrste ambalaže. Fair Resource Foundation
Zaključak
Depozitni sistem predstavlja ključni korak ka održivom upravljanju ambalažnim otpadom i zaštiti životne sredine. Iskustva evropskih zemalja pokazuju da je uz adekvatnu zakonsku regulativu i saradnju svih aktera moguće postići visoke stope reciklaže i smanjenje otpada u prirodi.
Ekoforum.rs će kroz ovu rubriku pratiti razvoj događaja, analizirati primere dobre prakse i podsticati dijalog o implementaciji depozitnog sistema u Srbiji.
Pozivamo sve zainteresovane strane da se uključe u ovu inicijativu i doprinesu stvaranju čistije i održivije budućnosti za Srbiju.